2015-03-26 10:12:24 Katedrala svetoga Jakova Šibenska katedrala svetog Jakova zasigurno spada među najznačajnije spomenike ne samo hrvatske već i svjetske kulture baštine. U gustoj urbanoj strukturi grada, na mjestu starije crkve, podignuta je u obliku trobrodne bazilike s tri apside. Početak gradnje izvođen je u gotičkom, a završetak u renesansnom stilu. Zamisao o katedrali dugo je živjela u mašti Šibenčana, još od 1298. kada je Šibenik dobio biskupiju i status grada.
Ideja se počela ostvarivati dolaskom biskupa Bogdana Pulšića 1402. godine. Te godine, na sjednici na kojoj su bili biskup Pulšić, gradski knez, 45 gradskih vijećnika i službeni bilježnici, zaključeno je da se gradi katedrala na mjestu tadašnje romaničke crkve sv. Jakova.
Katedrala svetoga Jakova Šibenska katedrala svetog Jakova zasigurno spada među najznačajnije spomenike ne samo hrvatske već i svjetske kulture baštine. U gustoj urbanoj strukturi grada, na mjestu starije crkve, podignuta je u obliku trobrodne bazilike s tri apside. Početak gradnje izvođen je u gotičkom, a završetak u renesansnom stilu. Zamisao o katedrali dugo je živjela u mašti Šibenčana, još od 1298. kada je Šibenik dobio biskupiju i status grada.
Ideja se počela ostvarivati dolaskom biskupa Bogdana Pulšića 1402. godine. Te godine, na sjednici na kojoj su bili biskup Pulšić, gradski knez, 45 gradskih vijećnika i službeni bilježnici, zaključeno je da se gradi katedrala na mjestu tadašnje romaničke crkve sv. Jakova. Nemirni dani
Gradnja je počela tek 1431. i, uz prekide, trajala do 1536. godine. Uzrok tako dugoj gradnji bili su burni dani koje je proživljavao grad. Bilo je to vrijeme borbe za mađarsko-hrvatsko prijestolje između Žigmunda Luksemburškoga i Ladislava Anžuvinca, u doba ogorčenih borbi Mlečana i Šibenčana, nasilne mletačke okupacije, gubljenja samostalnosti, te učestalih upada Turaka na šibensko područje. Grad nije zaobišla ni kuga, a ni veliko siromaštvo. Kako bi se osigurala izgradnja katedrale, 27. srpnja 1432. gradsko vijeće je zaključilo da se svi šibenski bilježnici pod prisegom obvezuju da će svim oporučiteljima spomenuti da u oporuci ostave štogod za gradnju katedrale. Bilježnici su tu svoju obvezu savjesno ispunili, što potvrđuju brojne oporuke Šibenčana. Ostavština za katedralu postala je dio tradicije grada te se može naći i u oporukama pisanim čak i u 18. stoljeću. Majstori
Među majstorima koji su radili na katedrali nalazimo: Bonina iz Milana, Franju Jakovljeva, Antonija di Pier Paola i Lovru Pinčina iz Venecije, te domaće majstore: Andriju Budčića, Grubišu Slavčića i Ivana Dragonića. Svi ti majstori su radili u stilu venecijanske gotike. Godine 1441. iz Venecije je došao novi graditelj, Juraj Dalmatinac iz Zadra, s kojim će početi novo, veliko razdoblje gradnje do 1473. godine. Svi dokumenti nazivaju ga Juraj Matejev, a on s ponosom dodaje Dalmatinac. Od 1445. pa do 1457. trajala je kuga koja je pomorila pučanstvo i rastjerala graditelje, te ih je trebalo opet okupljati. I veliki je požar 1448. zaustavio gradnju jer je uništio veliki dio grada, a izgorjela je i biskupska palača. Poslije smrti Jurja Dalmatinca radovi se neko vrijeme izvode bez protomajstora. Godine 1475. spominje se majstor Nikola Firentinac, s kojim se 1477. sklapa ugovor na deset godina. On je, držeći se konstrukcijskoga postupka svoga prethodnika, nastavio gradnju u stilu čiste renesanse te izgradio kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i Marka, a oko nje krovni kompleks i gornji dio pročelja. Posljednji kamen postavljen je 3. prosinca 1536. Kamen i znoj
Gradnja katedrale bila je izvanredno teška. Kamenje se vadilo i prevozilo sa za ondašnje pojmove dalekih Brača, Korčule i Raba; tehnička sredstva koja su se tada upotrebljavala pri gradnjama bila su jednostavna i nisu znatno olakšavala izgradnju; podizanje teških i velikih kamenih blokova izvođeno je pomoću konopa i kolotura.
Katedrala ima oblik latinskoga križa. Duga je 38 metara, a široka 14; srednja je lađa visoka 19 metara, a kupola 31 metar. Njezina konstitucija jedinstvena je i originalna. U njoj se skladno ujedinjuju gotički i renesansni stil. Sva je sagrađena samo od metala, mramora i kamena, bez opeke i drva. Na pročelju se ističe lijep gotski portal, sa četiri praga u obliku luka s mnogim ukrasima. Ovaj portal predstavlja «Sveopći sud».
Krstionica je Jurjevo remek-djelo kićene gotike. Smještena je u prizemlju južne apside. To je okrugla mala prostorija s udubinama koje se dodiruju u stupovima. Na njihove lisnate kapitele umjetnik je u baldakine smjestio četiri mršava proroka u naboranim haljinama. Čitav je svod sakristije ukrašen.
Članak je originalno objavljen 24. travnja 2007. godine. |
Klesarska škola Pučišća |